JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor/Gradska biblioteka i čitaonica u srijedu 25. maja sa početkom u 20 sati organizuju predstavljanje književnog portreta pjesnika Andrije Radulovića.
Andrija Radulović, književnik, urednik više časopisa za književnost, kulturu i umjetnost, esejista, publicista, književni kritičar, antologičar i prevodilac, rođen je 3. februara 1970. godine u Podgorici u porodici prosvjetnih radnika.</p> Autor je dvanaest knjiga poezije i dvije antologije poezije, kao i velikog broja tekstova iz svijeta kulture i umjetnosti u dnevnim i međunarodnim listovima, novinama i časopisima.
Bio je predsjednik Odbora za međunarodnu saradnju Udruženja književnika Crne Gore (2005-2015); potpredsjednik Fondacije za književnost i kulturu „Miodrag i Branka Ćupić“; jedan od osnivača i potpredsjednik književnog društva „Njegoš“, kao i član i predsjednik žirija za nagrade „Marko Miljanov“ UKCG, „Makarijevo slovo“ i „Književni zapis“. Predsjednik žirija za dodjelu državne nagrade „Oktoih“ za izuzetne rezultate iz oblasti vaspitanja i obrazovanja. Predstavnik je Crne Gore u programskom savjetu Foruma slovenskih kultura, međunarodne organizacije koja promoviše očuvanje kulturnih vrijednosti i tradicije na prostoru slovenskih zemalja. Bio je i potpredsjednik Fondacije za književnost i kulturu “Miodrag i Branka Ćupić” (2010-2020) i predsjednik žirija za regionalnu književnu nagradu “Miodrag Ćupić”.
Jedan je od osnivača i potpredsjednik književnog društva “Njegoš” (2004-2008).
Objavio je sljedeće knjige:
„Pogled s mosta“, 1994;
„Znak u pijesku“, 1995;
„Ponoć na Donu“, 1997;
„Ognjeno rebro“, 1998;
„Riječ sa juga“, 2000;
„Anđeo u pšenici“, 2002;
„Ognjeno rebro“ na bugarskom jeziku, 2003;
„Coasta de boc“ na rumunskom jeziku, 2006;
„Sniježna azbuka“, 2007;
„Zvono“, 2008;
„Bivše kraljevstvo“, 2010;
“Snježna azbuka” na ruskom jeziku, 2011
“Snježna azbuka” na slovenačkom jeziku, 2013
„Bijela pčela Volta Vitmena“, 2015;
„Kad bih plakao kao vinograd“, 2018;
„General i lasta“, 2021.
Pjesme su mu zastupljene u velikom broju domaćih i stranih izbora, pregleda, atlasa i antologija poezije. Poezija mu je prevedena na: ruski, engleski, bugarski, italijanski, rumunski, španski, grčki, mađarski, arapski, danski, slovenački, makedonski, poljski, švedski, ukrajinski, francuski, bjeloruski, njemački, hebrejski, češki, slovački, turski, svahili, bengalski i jermenski jezik.
Dobitnik je brojnih književnih nagrada i društvenih priznanja. Izdvojićemo nagradu „Pečat varoši sremskokarlovačke“ i nagradu „Radoje Domanović“.
Radulovićevo stvaralaštvo predstavljeno je u Srbiji, Bugarskoj, Rusiji, Rumuniji, Italiji, Sloveniji i Bosni i Hercegovini u više navrata na poziv visokih kulturnih i državnih institucija.
Živi u Podgorici, radi na Cetinju.
Na predstavljanju, koje će se održati u Atrijumu Kulturnog centra, pored autora učestvuju akademik Siniša Jelušić i mr Milorad Durutović.